Passer au contenu principal

En vedette

Boubouline vs Gaspard, yon rezime de zen an

  Boubouline vs Gaspard, yon rezime de zen an Banj medya vini ak yon aktivite ‘’pop the ballon’’. E Haititchala te pote k è k pwen esyansy è l depi premye ‘’show’’ la pou ou. Se nan optic sa plizy è ‘’pop the ballon’’ f è t, e rezilta yo te souvan aplodi pa piblik la, men sa konn rive tou ke piblik la, gen k è k ti pwoblem ak patisipan e menm montre sa nan komant è yo f è sou rezo sosyal yo. Koup, ki enterese tout moun nan pa l ò t ke, Boubouline ak Cappuchino. Si gen relasyon ki bati an bl ò k ki kraze, ebyen relasyon sa ki bati avek blad la te bay yon l ò t imaj. Koup la komanse nan f è manje ansanm, Banj medya ede koup la pataje k è k bon bagay yap trav è se ansanm ak nou, koup la tap navige sou lalin jan moun yo konn di a. Nan langaj granmoun yo, si f è w è pa dire, ebyen poste relasyon sou rezo yo pi mal. Ti kras pa ti kras la, koup la komanse retire imaj ke se yon koup kap tande mizik ansanm, kap f è manje ansanm, kap bay ti fl è an piblik, kap menm bay l ò t j è n...

Plen kle sou diplomasi Ayiti: 9 Fevriye 1822: Ayiti fè yon sèl ak repiblik Dominikèn


Plen kle sou diplomasi Ayiti
9 Fevriye 1822: Ayiti fè yon sèl ak repiblik Dominikèn

Nan istwa diplomatik Ayiti, 9 fevriye 1822 se yon dat enpòtan paske li make reyinifikasyon zile Ayiti a anba otorite Repiblik Ayiti. Sa te rive apre plizyè ane lit ak konfli, depi sou endepandans peyi a nan 1804. Apre endepandans, Ayiti te rete divize an de pati, ak yon pati ki te anba kontwòl espanyòl nan lès la. Anpil lidè Ayisyen te swete reyinifye zile a, men sa te pran anpil tan ak anpil efò diplomatik pou li rive.

Pwen Kle:

  • 1804-1821: Apre Ayiti te deklare endepandans li 1ye janvye 1804, lidè peyi a te toujou swete fè tout zile a fè yon sèl. Malgre repiblik la te konsidere kòm yon nasyon endepandan, te gen kèk teritwa ki te toujou anba dominasyon espanyòl nan pati lès la.
  • 1821: Nan 30 novanm 1821, yon junta José Nuñez de Cáceres te dirije nan pati espanyòl la te deklare endepandans, e sa te pouse kèk vil nan pati dominiken an pou yo mande pwoteksyon ak sipò Ayiti.
  • 9 Fevriye 1822: Jean-Pierre Boyer, prezidan Ayiti, te vwayaje nan Santo Domingo pou otantifye reyinifikasyon zile a. Li te resevwa kle vil la nan men José Nuñez de Cáceres, epi li te pwomèt gouvènman Ayiti a ta garanti sekirite ak trankilite pou moun ki t ap viv nan pati dominiken an.
  • Konsekans: Malgre pwomès Boyer, li te gen anpil difikilte pou jere inifikasyon an. An 1844, lè Boyer pèdi pouvwa a, Dominiken yo te deklare endepandans yo, sa ki te remennen divizyon zile a pou jouk jounen jodi a.

Refleksyon:
Nou ka mande tèt nou kijan Ayiti ta ye jodi a si zile a te rete ini pandan tout tan sa yo. Ki jan relasyon diplomatik Ayiti ak Repiblik Dominikèn ta ka ye si reyinifikasyon an te dire? Nou envite w swiv kolòn sa a chak semèn pou plis analiz sou istwa diplomatik Ayiti.

NB :
Atik sa a se yon adaptasyon. Pou plis konpreyansyon sou enpak Ayiti nan istwa diplomatik, li ta itil pou w eksplore liv Les grandes dates de l’histoire diplomatique d’Haïti: De la période fondatrice à nos jours pa Wien Weibert ARTHUS,  Edisyon L’Harmattan pibliye.

Pou ou jwenn plizyè atik enteresan :


Commentaires

Messages les plus consultés